SAUNOAGA A LE AFIOGA HON. TUALA TEVAGA IOSEFO PONIFASIO SUI PALEMIA I LE FA’AMANATUINA ALOAIA O LE 100 TAUSAGA O LE LAKAPI SAMOA,
SAMOA, August 27 - LUMĀ MAOTA OLE MALO,
(ASO LUA, AUKUSO 27, 2024 I LE 8:30 I LE TAEAO)
Susu lau Susuga i le ta’ita’i ole Sauniga, Rev. Latū Latai,
E’e ma papa a’ao lau Afioga i le Ao mamalu o le Malo o Samoa –
Lau afioga Tuimaleali’ifano Va’aleto’a Sualauvi II ma lau Masiofo
Afio lau Afioga i le Sui o le Fono a Sui Tofia –
Lau afioga Tuiletufuga Le Mamea Ropati Mualia ma lou faletua
Afifio afioga i Minisita o le Kapeneta
Afifio Sui mamalu o le Fonousu a le Palemene o Samoa
Afifio Sui mamalu o Malo mai fafo,
Afio le Fa’atamā o le Iuni Lakapi Samoa –
Lau Susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi
Afifio afioga i le Peresitene, le Ta’ita’ifono ma le Komiti o le Lakapi Samoa
Sui uma o le Manu Samoa ma tama tuai o le Manu Samoa
Peresitene ma Tulaga Tofi uma o Iuni Lakapi Fa’aitumalo
Peresitene o le Asosi o Pule Aoga a Samoa
Peresitene o le Asosi o Laufalī a Samoa
Peresitene o Iuni Lakapi a Tama’itai Samoa
Tupu ma e’e o Samoa ua pototopoto mai i lenei taeao
Le paia sausaugatā o Samoa mai ona tumutumu mauga se ia paia ona fatu le
gae’e, ou te fa’atulou atu. Ou te manatu, o paia, sā ma faigā o le atunuu ua taoto i le matagofie i le fa’autautaga mau a Tumua ma Pule. O lea ua tatou feiloa’i fiafia i lenei taeao fou i le alofa ma le agalelei o le tatou Matai Sili. O le asõ, o le aso tatou te fa’afo’i ai le viiga ma le fa’afetai i le Atua, le tatou Matai Sili aua o lea ua tatou aulia ma le manuia le fa’amanatuina o le 100 tausaga talu ona fa’avae mai le tatou Iuni Lakapi i Samoa nei.
Ose la’asaga taua ua tatou molimauina fa’atasi. O se savaliga umi ma ose folauga ua mautu lona sao i Samoa ma le lalolagi, o le sao na fa’afaileleina mai ei latou i lena vaitau aemaise le sao o Tua’a ua faiilagi le folauaga, o i latou ia sa mua i malae ma asaina le gasu o le taeao.
I le fa’asologa o le fa’atuina o le Lakapi i Samoa, sa resitalaina ma fa’aigoaina o le Apia Rugby Union i le tausaga 1924. Mai le tele o tausaga e o’o mai i le tausaga 1960, sa suia ai i le Western Samoa Rugby Football Union ina ua amata ona maua nai ta’aloga ma au malaga mai fafo atu o Samoa.
I le fa’agasologa mai o le folauga o le Iuni Lakapi, sa maitauina le fa’atupula’ia o le ta’aloga ma sa vave ona avea le Lakapi ma ta’aloga numera tasi i Samoa e o’o mai i le taimi nei. E fiafia uma i ai le tatou atunu’u, e fa’amaopopo ai tupulaga i nu’u, afioaga aemaise totonu o a’oga.
A toe manatu i tua i lenei selau tausaga, ua fa’amauina ai nai vaega taua sa ausia e le Iuni Lakapi i lana folauga:
• Tausaga 1924 na resitaraina ai le Iuni I lalo o le Apia Rugby Union
• Tausaga 1960, na resitalaina ai le Iuni mai le Apia Rugby Union i le “Western Samoa Rugby Football Union”.
• Tausaga 1960 na malaga mai ai le Au a Maori mai Niu Sila i Samoa.
• Tausaga 1976, o se malaga muamua lea o se Au fili mai Samoa i Niu Sila.
• I le 1982 na amata ai le ta’amilosaga i le va o Samoa, Toga ma Fiti e o’o mai i le taimi nei. Mai lea ta’amilosaga, ua fa’asefululua ona siamupigi ai Samoa i lea ta’amilosaga ole Pacific Nations Cup.
• Tausaga 1988, ga ofi atu ai Samoa e fai ma sui auai o le IRB po’o le International Rugby Board. O le Tausaga muamua fo’i lea sa malaga ai le Au a Samoa mo Europa i Uelese ma Aialani
• Tausaga 1989, sa suia ai le igoa o le tatou Au mai le “Western Samoa” i le “Manu Samoa” i lana malaga ta’amilo i Europa.
• Tausaga 1990, na ofi atu ai Samoa i le Ipu a le Lalolagi i Peretania ma e o’o mai i le taimi nei o lo’o tauva ai pea le Manu Samoa.
• Tausaga 1993, ose taimi muamua lea na manumalo ai le ta’itoafitu a Samoa i le Hong Kong 7s.
• Tausaga 1995 na fa’apolofesa ai le ta’aloga Lakapi.
• Na filifilia Samoa ma Au ole HSBC 7s i le tausaga 1999. I le fa’asologa o le ta’amilosaga na ausia ai e Samoa le Siamupini aoao i le tausaga 2009/2010.
• I le tausaga 2011 ga siitia ai le Iuni Lakapi i Tuana’imato ma fausia ai le ofisa mautu e a’afia ai le malae ma fale kolegi pei ona silafia.
• I le tausaga 2015, na o’o mai ai le Au o le All Blacks i Samoa.
• I le 2019 na avea ai Samoa ma Sui ole Komiti Aoao po’o le Council o le Pulega o le Lakapi ale Lalolagi. O le tausaga fo’i lea na fa’atino ai le suiga o le igoa o le tatou Iuni i le “Lakapi Samoa” ma le fa’ailo i le “Teuila” pei ona silafia ai.
I le fa’asologa mai o ta’aloga Fa’ava o Malo a le tatou Manu Samoa XV. E o’o mai i le taimi nei, ua mafai ona manumalo le tatou Manu Samoa i au tetele o le lalolagi e a’afia ai – Uelese, Sikotilani, Aialani, Iapani, Italia, Argentina, ma Ausetalia. O pine fa’amau ia o le tulaga maualuga ua ausia e le tatou Iuni Lakapi i Samoa.
O le maitau i nei mau tausaga e tele, e fitā le ala sa sau ai le Iuni Lakapi mai le amataga e o’o mai i le asõ. Ua si’itia le maualuga ua i ai fa’atinoga o le ta’aloga talu mai ona fa’apolofesa. Ua si’itia foi le aofa’i o Au Lakapi e i lalo o le Iuni Lakapi a le lalolagi. Ua alu foi I luga totogi o le alii ma tamaitai taaalo. Ua tele manaoga e faatino ai le taaaloga.
O lu’itau ia o loo feagai pea ma tatou i le tele o taimi, o le utiuti o seleni e fa’atino ai polokalame a le Iuni Lakapi.
I lenei taeao, e fai ai a’u ma sui o le tatou Malo e fa’afetaia ai latou uma sa tautua i le Lakapi, e ala i so’o se auaunaga mai lava i Faiaoga i totonu o Aoga, i kalapu ma alalafaga ta’itasi, o Iuni Fa’aitumalo, i vasega o Laufalī, le auaunaga a Alii ma Tamaita’i Foma’I ma le Red Cross, le lagolagosua a Pulega a Alii ma Faipule o Afioaga, o Pulega ma e sa mau tofi ma galulue i totonu o le Iuni lakapi a Samoa.
Fa’amalo le galulue, fa’amalo mo le tou ola tautua i le atinaeina o fanau a Samoa e ala i lenei ta’aloga.
E fa’asili se fa’afetai a le tatou Malo i e uma o lo’o tautua ma sa avea ma sui ole Manu Samoa. Fa’afetai fa’afetai tele i le tou sao mo Samoa. O outou o ave fu’a ua lauiloa ai Samoa i le lalolagi. O lo tou sao, ua avea ma mitamitaga o tatou tagata i so’o se itu o le lalolagi.
O lea ua tapena e le Komiti Fa’atonu o le tatou Iuni Lakapi se fuafuaga e famanatu ai le tou sao taua mo outou uma sa tautua i le Manu Samoa.
Mo le tatou Iuni Lakapi Samoa, fa’amalo le galulue, fa’amalo le onosa’i. E le faigofie la outou pito laau. O le naunautaiga o le tatou Malo, tatou galulue fa’atasi, lea ua tulai mai le Matagaluega fou o Taaaloga ma alagaoa ma Fiafiaga o tagata e galulue ma la outou Pulega. Ia tula’i mai le tatou Lakapi i se tulaga lelei ma sili atu. I se tulaga e o faatasi ma manaoga ua iai nei le taaaloga lakapi I le lalolagi, I puipuiga ma le vaaiga o au, totogi o tama ma teine o le au fili a Samoa, o mea e manaomia ia atoa ai tapenaga, ia mafai ona faatino malaga, koleniga, aemaise le tulaga faapolofesa ua iai nei le lakapi.
O so’u manatu vaivai ma atonu e fai ma lu’itau Ia tatou uma. Tulou foi tama tuai o le Manu Samoa ona oute iloa o le mea lea sa mafai ai ona outou faatino le taaaloga iina aso. e aunoa ma se faalogologo tiga, le mativa ma le le tagolima sa iai le tatou au ma le tatou Iuni. I lenei vaitau, “ailoga e toe mafai ona tatou faapea, tatou o e fai i le loto, ailoga e toe malo se au I le faapea, faamoemoe i le lotonuu o tama”. Tama tuai o le Manu Samoa. Faamalo I lo outou alofa ia Samoa ma le taaloga sa outou gapatia ai.
Manatu e le o aveesea lena metotia taua mai le tatou au. Lea ua faatasi mai le tatou Manu Samoa filifilia, o loo ofo atu le latou malosi ma o latou loto mo le tatou atunuu. A o le fesili I le atunuu, o lea se isi mea tatou te faia e mafai ai ona siitia le tatou tulaga ma tatou finau ai ma isi au tetele.?
Manatu ua lava lea 100 tausaga sa tatou asa ma saili auala ai i le mativa i le taumafaiga o lenei taaloga. O le lakapi o le lumana’i o alo ma fanau ma Samoa.
Fai mai le Faifeau I le tatou faigalotu I le aso Sa. Tatou te le toe o i tua, tatou alo I luma ia togo ae se moemoe fou. E iai lo’u talitonuga e maua tupe, maua le lotonuu, maua le lagolago a le atunuu, ae sei tatou vaai poo lea le mea lea e noanoatia ai lenei atinae manaia.
E le uma le faasoa pea o le tatou Malo I tulaga o soo se taaaloga i totonu o Samoa atoa ai ma le Lakapi i nisi foi auala e fesoasoani ai le tatou Malo I le latou foi pito laau e atinae ai taaaloga.
Tama tuai o le Manu Samoa, o lea se isi tou sao mo le alu I luma o le lakapi, manaomia outou e le atunuu, o lea se tatou sao I le tatou lakapi? lafo atu. Le Iuni, faafefea ona tatou foi’a luitau o loo feagai ma outou ma le tatou au? le Malo ma tagata uma. O le manu Samoa o le au a le atunuu atoa.
E momoli atu le fa’afetai I Kamupani ma pa’aga uma i le tou lagolago i le Iuni Lakapi fa’apea so’o se ta’amilosaga i totonu o si o tatou atunu’u. Fa’afetai fo’i i le Pulega o le Lakapi a le Lalolagi, le World Rugby mo le tou sao taua i le Lakapi Samoa.
SOIFUA.
Ata Pueina – Malo o Samoa (Leaosa Faaifo Faaifo)


Legal Disclaimer:
EIN Presswire provides this news content "as is" without warranty of any kind. We do not accept any responsibility or liability for the accuracy, content, images, videos, licenses, completeness, legality, or reliability of the information contained in this article. If you have any complaints or copyright issues related to this article, kindly contact the author above.
